NIJEDAN VINAR NIJE OBLIKOVAO SCENU PRIRODNOG VINA KAO MLADEN ROŽANIĆ POSLJEDNJIH GODINA. UZ MAKSIMALNU PREDANOST, STEČENO ZNANJE, ISKUSTVO I SENZIBILITET, MLADEN PRENOSI INFORMACIJU OD VINOGRADA DO BOCE UZ MINIMALNE INTERVENCIJE U PROCESU.
Mladen Rožanić svojim vinima omogućuje onoliko vremena koliko im je potrebno da sama pronađu unutrašnju ravnotežu. „Strpljenje je fantastična podrumarska tehnika”, kaže, „jer vinima treba vremena da pronađu jedno drugo.” Neumorno radi na dovršetku svoje vizije istinski prirodnog vina spravljenog s ljubavlju uz najmanju moguću intervenciju, koristeći se davno zaboravljenim i zanemarenim drevnim vještinama vinifikacije, koje sada već primjenjuje više od 20 godina.
Visokotehnološki podrum Roxanich nalazi se unutar brda, neposredno ispod hotela. Svaka od njegove četiri razine posvećena je određenom dijelu procesa proizvodnje vina – vinifikaciji i maceraciji, odležavanju i arhiviranju. Veliko finale je kušaonica u kojoj se može mirno i duboko uroniti u cjeloviti svijet vinskog iskustva Roxanich.
Vinogradarstvo Roxanich slijedi biodinamičku filozofiju Rudolfa Steinera. Grožđe se bere na temelju organoleptičke procjene, a ne laboratorijskih parametara. U skladu s kalendarom Marije Thun, posebna se pozornost obraća mjesečevim mijenama i danima na koje je najbolje saditi, orezivati i brati.
Roxanich proizvodi prirodna vina i od autohtonih i od međunarodno priznatih sorti u skladu s najvišim ekološkim standardima. Grožđe se uzgaja i kultivira tradicionalnim metodama kontrole prinosa, uz najmanju moguću ljudsku intervenciju. U vinograd se puštaju samo prirodni elementi kao što su bakar i sumpor i to u najmanjim nužnim količinama, a u podrumu se sumpor koristi tek simbolično kada za to postoji potreba.
U Vinariji Roxanich vina dozrijevaju u velikim drvenim spremnicima i bačvama. Time se minimizira površina dodira grožđa s drvom i znatno smanjuje priljev tanina iz drva u vino. Bačve se upotrebljavaju ponovno tako dugo dok je drvo zdravo. U takvim se „neutralnim“ bačvama dodatno smanjuje emisija tanina koji se mogu hidrolizirati.
Rezultat je korištenje drva u ulozi za koju je namijenjeno. Ono postaje membrana za mikrooksigenaciju, te uvodi kisik u vino na prirodan i poželjan način. Sintetskim kemikalijama nema mjesta u Rožanićevom podrumu. Sulfiti su svedeni na najmanje nužne količine, a bačve se tretiraju isključivo prirodnim pčelinjim voskom.
Grožđe se vinificira u posebno oblikovanim bačvama, drvenim spremnicima kapaciteta od 55 do 75 hektolitara, gdje se odvijaju fermentacija i maceracija. Nakon prešanja i prvog pretakanja vino se ponovno pretače u te spremnike i u bačve od 36 hektolitara, gdje se godinama čuva radi dozrijevanja. Vina su obilježena dugotrajnim procesom maceracije, čije trajanje se razlikuje od berbe do berbe – od četiri do osam tjedana za crvena vina i od jednog dana do šest mjeseci za bijela vina.